Turističko-ugostiteljska škola Antona Štifanića Poreč

TUŠ Antona Štifanića već drugu godinu provodi projekt u okviru potprograma Comenius kojeg kao dio programa cjeloživotnog učenja u Hrvatskoj koordinira Agencija za mobilnost i programe EU. Kroz mobilnosti, odnosno boravak u partnerskim zemljama i školama, učenici TUŠ-a su prije svega imali priliku upoznati različite kulture zemalja partnera, koristiti strane jezike u komunikaciji s partnerima te podrobnije se informirati o ekološkim praksama u svojoj zemlji, ali i profitirati od saznanja o aktivnostima koje se po pitanju zaštite okoliša provode u školama partnerima. U projektne aktivnosti uključeni su svi učenici, nastavnici kao i nenastavno osoblje, jer samo se na takav način može baviti ekološkim pitanjima. Osim toga od presudne je važnosti da svi sudionici svoja iskustva i svoj zanos prenesu na roditelje, susjede, u hotele u kojima rade, turiste i goste koji ih posjećuju.

Projektne aktivnosti vezane uz hranu s posebnim naglaskom na samoniklo bilje vodila je profesorica Helena Miletović, a kroz svoje aktivnosti svojem radu htjeli pokazati kako je plodna istarska zemlja hranila svoje stanovnike dajući im u prirodi sve što im je potrebno. Sve te zelene, crvene, žute plodove trebalo je samo jednostavno pripremiti bez pretjerivanja i egzotičnih dodataka. I pri tome ne treba ići daleko, iza sela u kampanji je sve što nam treba. Kako domaći ljudi kažu: „Malo šparuga, domaćega uja, jaja a za fešte feta pršuta, ili divlji radić, gljive.“ Sve te fine recepte kolegica Helena prikupila je, a u planu je izrada kuharice u kojoj će se naći na jednom mjestu. Kušajte i vi te nam pomozite očuvati naša „krasna polja i livade“, kako bi nas svakog proljeća, ljeta i jeseni nagradila novim plodovima.

U projektnom radu smo se bavili i prirodnim resursima te proveli upitnik kojim smo istražili koliko naši učenici znaju o prirodi koja nas okružuje; o zemlji, moru, šumama. Kako bismo učenike informirali o institucijama koje se bave prirodnim resursima u školi su predavanja održali Zoran Brščić s kolegicom Anom, oboje iz Hrvatskih šuma te Danijela Marić-Pfannkuchen i Martin Pfannkuchen iz Instituta Ruđer Bošković iz Rovinja.

Predstavnici Hrvatskih šuma govorili su učenicima na temu „Važnost i očuvanje šuma u našem ekosustavu“. Predstavili su različite vrste šuma koje nas okružuju, kako se one dijele, te specifičnosti i važnost šuma u Istarskoj županiji. Učenici su bili posebno zainteresirani za šumu Kontija u blizini Limskog kanala koja spada u šumu posebne namjene, predviđenu znanstvenom proučavanju. Učenicima je pojašnjeno kako funkcionira protupožarni sustav na Poreštini što je njima bilo od iznimnog interesa, a zaintrigirao ih je i podatak da šume imaju utjecaja i na vodni režim, što je vrlo interesantan podatak koji je učenicima do tada bio nepoznat.

Plan rada u sklopu prirodnih resursa predvidio je i istraživanje u kojemu su učenici ispitivali koje institucije na našem području se bave problematikom prirodnih resursa te zaključili koja je najaktivnija u zaštiti voda, tla, zraka, šuma; i što je najvažnije koja to radi s najvećim žarom i zalaganjem. Radna skupina je odabrala Turističku Zajednicu Vrsar i zaključila da su efekti koje ima edukativna ploča o zaštićenim vrstama postavljena u Park šumi Kontija najkonkretniji. Najbolji je to način da se javnost upozori i senzibilizira u pogledu ugroženih vrsta. Prilikom posjeta TZ Vrsar i poruke koju im je uputila direktorica TZ Vrsar Nataša Vugrinec. TUŠ je osobito ponosan na svoj doprinos ovakvim nastojanjima i želi da se poster naše učenice Donatelle Šimičić, u kojem upozorava na činjenicu da je skupljanje prstaca u Hrvatskoj zabranjeno i da se kilometri naše obale uništavaju, diseminira među lokalnim turističkim zajednicama i postavi na plaže. Svjedoci smo da neodgovorni turisti ili domaći ljudi iz neznanja nerijetko uništavaju ne samo prstace, već i druge školjke.

TUŠ Antona Štifanića već drugu godinu provodi projekt u okviru potprograma Comenius kojeg kao dio programa cjeloživotnog učenja u Hrvatskoj koordinira Agencija za mobilnost i programe EU. Kroz mobilnosti, odnosno boravak u partnerskim zemljama i školama, učenici TUŠ-a su prije svega imali priliku upoznati različite kulture zemalja partnera, koristiti strane jezike u komunikaciji s partnerima te podrobnije se informirati o ekološkim praksama u svojoj zemlji, ali i profitirati od saznanja o aktivnostima koje se po pitanju zaštite okoliša provode u školama partnerima. U projektne aktivnosti uključeni su svi učenici, nastavnici kao i nenastavno osoblje, jer samo se na takav način može baviti ekološkim pitanjima. Osim toga od presudne je važnosti da svi sudionici svoja iskustva i svoj zanos prenesu na roditelje, susjede, u hotele u kojima rade, turiste i goste koji ih posjećuju.

Projektne aktivnosti vezane uz hranu s posebnim naglaskom na samoniklo bilje vodila je profesorica Helena Miletović, a kroz svoje aktivnosti svojem radu htjeli pokazati kako je plodna istarska zemlja hranila svoje stanovnike dajući im u prirodi sve što im je potrebno. Sve te zelene, crvene, žute plodove trebalo je samo jednostavno pripremiti bez pretjerivanja i egzotičnih dodataka. I pri tome ne treba ići daleko, iza sela u kampanji je sve što nam treba. Kako domaći ljudi kažu: „Malo šparuga, domaćega uja, jaja a za fešte feta pršuta, ili divlji radić, gljive.“ Sve te fine recepte kolegica Helena prikupila je, a u planu je izrada kuharice u kojoj će se naći na jednom mjestu. Kušajte i vi te nam pomozite očuvati naša „krasna polja i livade“, kako bi nas svakog proljeća, ljeta i jeseni nagradila novim plodovima.

U projektnom radu smo se bavili i prirodnim resursima te proveli upitnik kojim smo istražili koliko naši učenici znaju o prirodi koja nas okružuje; o zemlji, moru, šumama. Kako bismo učenike informirali o institucijama koje se bave prirodnim resursima u školi su predavanja održali Zoran Brščić s kolegicom Anom, oboje iz Hrvatskih šuma te Danijela Marić-Pfannkuchen i Martin Pfannkuchen iz Instituta Ruđer Bošković iz Rovinja.

Predstavnici Hrvatskih šuma govorili su učenicima na temu „Važnost i očuvanje šuma u našem ekosustavu“. Predstavili su različite vrste šuma koje nas okružuju, kako se one dijele, te specifičnosti i važnost šuma u Istarskoj županiji. Učenici su bili posebno zainteresirani za šumu Kontija u blizini Limskog kanala koja spada u šumu posebne namjene, predviđenu znanstvenom proučavanju. Učenicima je pojašnjeno kako funkcionira protupožarni sustav na Poreštini što je njima bilo od iznimnog interesa, a zaintrigirao ih je i podatak da šume imaju utjecaja i na vodni režim, što je vrlo interesantan podatak koji je učenicima do tada bio nepoznat.

Plan rada u sklopu prirodnih resursa predvidio je i istraživanje u kojemu su učenici ispitivali koje institucije na našem području se bave problematikom prirodnih resursa te zaključili koja je najaktivnija u zaštiti voda, tla, zraka, šuma; i što je najvažnije koja to radi s najvećim žarom i zalaganjem. Radna skupina je odabrala Turističku Zajednicu Vrsar i zaključila da su efekti koje ima edukativna ploča o zaštićenim vrstama postavljena u Park šumi Kontija najkonkretniji. Najbolji je to način da se javnost upozori i senzibilizira u pogledu ugroženih vrsta. Prilikom posjeta TZ Vrsar i poruke koju im je uputila direktorica TZ Vrsar Nataša Vugrinec. TUŠ je osobito ponosan na svoj doprinos ovakvim nastojanjima i želi da se poster naše učenice Donatelle Šimičić, u kojem upozorava na činjenicu da je skupljanje prstaca u Hrvatskoj zabranjeno i da se kilometri naše obale uništavaju, diseminira među lokalnim turističkim zajednicama i postavi na plaže. Svjedoci smo da neodgovorni turisti ili domaći ljudi iz neznanja nerijetko uništavaju ne samo prstace, već i druge školjke.